Evo kako na naj laksi nacin da se rijesite "SRESA"

Vaše tijelo kao odgovor na stres pokreće prirodan mehanizam zaštite.

Međutim, ako taj mehanizam stalno radi to može naškoditi zdravlju.

Nadbubrežne žlijezde nalaze se odmah iznad bubrega i sastoje se od 2 dijela – kore i srži.

Glavna funkcija nadbubrežnih žlijezda je regulacija odgovora na stres putem sinteze hormona stresa – kortizola i adrenalina.

Kada živčani sustav osjeća psihičku ili fizičku opasnost, nadbubrežne žlijezde počinju ispuštati u krv adrenalin i noradrenalin.

Pokreće se mehanizam nazvan “fight or flight” ("bori se ili bježi").

Hormoni stresa odmah stežu krvne žile i podižu tlak.

Ovo djelomično objašnjava zašto se hrana tako teško probavlja ako je jedete pod stresom.Krvne žile u crijevima istodobno se zatežu. To uzrokuje naprezanje želučanih mišića i zaustavlja sve probavne procese. 

Danas mnogi ljudi konstantno pomalo ispuštaju hormone stresa tijekom cijelog dana.

Zastoji u prometu, stresne situacije na poslu i doma, užurbani ritam života, pa čak i gledanje TV-a  – sve to doprinosi konstantnom stanju uzbune i pretjeranoj stimulaciji organizma.

No, vaše tijelo nije stvoreno da se nalazi u stalnom stresu. 

Vašim nadbubrežnim žlijezdama potreban je period odmora nakon perioda sinteze stresnih hormona.

Pretjerani rad nadbubrežnih žlijezda može uzrokovati visoki krvni tlak, anksioznost, depresiju, promjene raspoloženja i druge psihičke probleme.

Ako nadbubrežne žlijezde u takvom ritmu rade duže vrijeme, mogu se istrošiti i uopće prestati raditi. 

To može uzrokovati kronični umor, nesanicu, alergije, hipoglikemiju i druge probleme.

Vrste stresa
 

Generalno, postoje dvije vrste stresa - akutni i kronični.

Akutni stres se uglavnom javlja uslijed pritiska od previše obaveza ili kod nepredviđenih situacija.

To je stres koji je lakše kontrolirati.

Kronični stres je onaj opasniji.

Svakodnevno je prisutan, a ljudi se nauče živjeti s njim i ignoriraju ga.

Kronični stres ljudi uglavnom trpe sve do potpunog sloma, jer smatraju da se nalaze u situaciji koju je nemoguće promijeniti.

Do ovog stresa može doći zbog bračnih problema, financijske situacije, disfunkcionalne obitelji, karijere, traume iz djetinjstva.

Stres i debljanje

Zašto stres deblja? Odgovor je jednostavan. Tijekom stresa u krv se ispuštaju velike količine kortizola.

Kortizol stvara inzulinsku rezistenciju koja uzrokuje debljanje. To je zato što šećer i ugljikohidrati iz hrane ne sagorijevaju, nego se spremaju u masne stanice. 

Rezultat je taloženje sala u području struka i bokova.

Kod takve situacije ne pomaže samo izbacivanje šećera i nezdravih ugljikohidrata iz prehrane. Najvažnije je smanjiti stres koji izaziva višak kortizola i uzrokuje inzulinsku rezistenciju.

Potvrđeno je da tijekom stresa većina ljudi poseže za grickalicama ili slatkišima. 

Samo mali postotak ljudi u stresnoj situaciji gubi apetit. 

Međutim, zabilježeno je da takvi ljudi „navaljuju“ na nezdravu hranu kasnije, kada stresna situacija prođe, i u kratkom roku nadoknade manjak kalorija.

Promjena dijete i načina života, uz pravilno odabrane biljne lijekove, pomoći će vam vratiti zdravlje i ravnotežu nadbubrežnih žlijezda.

Kako eliminirati stres

Postoji mnogo načina da se opustite i lakše podnesete stres.

• Odmarajte se. Ranije pođite na spavanje. Možda će Vam trebati 9 sati sna, čak i više - nema veze.  San nije trošenje vremena. Ništa ne može zamijeniti kvalitetan odmor.
   
• Smijte se! Smijeh je najbolji lijek. Gledajte komedije – ako treba, svakog dana! Birajte društvo optimističnih osoba.
   
• Smanjite na minimum gledanje uznemiravajućeg sadržaja na TV-u i Internetu.
   
• Lagano vježbajte. Hodanje, yoga, tai chi, rastezanje, vježbe disanja povoljno djeluju na rad nadbubrežnih žlijezda. Izbjegavajte iscrpljujuće vježbe.
   
• Pijte dovoljno vode. Zamijenite vodu iz pipe s filtriranom ili izvorskom vodom.
   
• Pripazite da unosite dovoljno kalija. Kalij je od iznimne važnosti za rad adrenalnih žlijezda. Voće i povrće su dobar izvor kalija. Uključite u svoju dijetu mrkvu, kukuruz, avokado, paradajz, šparoge, špinat, jabuke, marelice, banane, naranče, kruške, jagode i alge.
   
• Vitamin B5 (pantotenska kiselina) je također važan za rad nadbubrežnih žlijezda. Sadrže ga cjelovite žitarice, leća, grah, cvjetača, brokula, paradajz, kikiriki. Ako ne konzumirate redovito ove namirnice, kupite tablete s kompleksom B vitamina, koje sadrže najmanje 50mg vitamina B5.
   
• Pripazite na unos ostalih vitamina i minerala poput vitamina A, C i E, cinka, kroma, magnezija, mangana, esencijalnih masnih kiselina i aminokiselina.
   
• Neke biljke (astralgus, gigseng, sladić, rohodiola, boražina i ashwanda) pomažu radu nadbubrežnih žlijezda i preporučuju se osobama koje su izložene stresu.
   
• Uzmite godišnji odmor. Ako je to moguće, nemojte sa sobom nositi mobilni telefon. Provedite odmor uživajući u lijepoj prirodi sa svojim bliskima.   

Kviz o stresu

Koliko se dobro nosite sa stresom?
 

1. Imam ljude kojima se povjeravam dok sam pod pritiskom i odmah se osjećam bolje.
    
2. Osjećam se dobro dok govorim o svojim problemima.
    
3. Općenito se osjećam kao da imam kontrolu nad svojim životom i nošenjem s onim što me čeka.
    
4. Nalazim razloge da se smijem i budem zahvalan, iako prolazim kroz poteškoće.
    
5. Bez obzira na zaposlenost, nalazim vremena za san, vježbu i pravilnu prehranu.
    
6. Umijem se smiriti kada se osjećam preopterećeno.

Svako DA predstavlja vještinu nošenja sa stresom. Svako NE predstavlja područje na kojem biste trebali poraditi i pretvoriti ga u DA.