LJUTI I ZDRAVI :Sve sto trebate znati o Čiliju

                                         


 Osim kao začin, čili se koristi i u liječenju različitih zdravstvenih tegoba. Njegove aktivne komponente pokazuju antioksidativno i antimikrobno djelovanje

I dok jedni ne mogu podnijeti njegovu ljutinu, drugi cijene i slave njegova ljekovita, pa čak i afrodizijačka svojstva. Naravno, riječ je o čiliju, najljućem od svih poznatih darova prirode.

Čili papriku (Capsicum annuum) svakodnevno konzumira više od četvrtine stanovnika Zemlje, a još ga više ljudi koristi povremeno. Nedvojbeno, čili je najviše korišten začin, a njegova popularnost svakim danom postaje sve veća. Posebno je omiljeni dio nacionalnih kuhinja Južne i Srednje Amerike te neizostavni sastojak mnogih azijskih nacionalnih jela.
Osim kao začin, čili se koristi i u liječenju različitih zdravstvenih tegoba. Njegove aktivne komponente pokazuju antioksidativno i antimikrobno djelovanje. Nadalje, primjenjuje se kao ukras domova, ali i vanjskih zelenih površina. Zanimljiv je i podatak da se čili paprika već stoljećima širom svijeta koristi kao prirodno bojilo prehrambenih i farmaceutskih proizvoda.

                                    

Svježi je čili niske energetske vrijednosti, no sadrži veliku količinu vitamina C i E, koji pokazuju antioksidativno djelovanje. Količina vitamina C u 100 g čili paprike daleko nadmašuje količinu u drugim vrstama povrća (i voća) koje se smatraju njegovim izvrsnim izvorom. Bez obzira na to što se dnevno konzumira mala količina ovog začina, unos vitamina C čilijem može biti važan u slučaju ograničenog unosa voća i povrća. Iako sušenjem količina ove hranjive tvari opada, ona bez dvojbe znatno pridonosi antioksidativnom potencijalu čili paprike kao začina.
Svoju široku primjenu kao bojila čili paprika može zahvaliti kapsantinu i kapsorubinu, pigmentima toplog spektra boja iz porodice karotena. Neki karoteni su provitamini iz kojih nastaje vitamin A, dok su drugi antioksidansi. I jedni i drugi imaju važnu ulogu u očuvanju čovjekova zdravlja te se dovode u vezu sa smanjenjem rizika od nastanka kroničnih bolesti modernog čovjeka. Antioksidansi uklanjaju slobodne radikale iz stanica nastale djelovanjem različitih čimbenika. Tako se sprječava gomilanje superoksida i peroksidacija masti koje se nalaze u staničnim membranama. To pak preventivno djeluje na pojavu različitih oblika raka, bolesti očiju, srca i krvnih žila, kože te preranog starenja. Valja napomenuti da se sadržaj provitamina beta-karotena povećava zrenjem čili paprika, a njihova se učinkovitost povećava prisutnošću ulja u prehrani. To navodi na zaključak da se čili kao začin izvrsno uklapa u jela tijekom čije se pripreme koristi ulje. To su juhe, variva i umaci.

Aktivne tvari            

Fenolne komponente u biljkama nastaju kao posljedica prilagodbe biljke na različite uvjete okoliša. Najčešće su to nepovoljni uvjeti poput niskih i visokih temperatura ili suše, no isto se tako fenolni spojevi stvaraju u biljkama kao njihova prirodna zaštita od napada različitih insekata i životinja te prilikom zacjeljivanja mehaničkih oštećenja. Antioksidativna svojstva fenolnih komponenti pobudila s veliko zanimanje među ljudima. Različita istraživanja dokazuju pozitivan učinak fenolnih tvari u sprečavanju nekih bolesti poput bolesti srca i krvnih žila, promjena na živcima pa i raka. Količina fenolnih tvari u namirnicama od posebne je važnosti ima li se na umu da ove tvari organizam ne može sam proizvesti, već ih dobiva hranom.

Čili je posebno bogat kapsaicinoidima, fenolnim tvarima koje mu daju prepoznatljiv okus i aromu. Među njima dominira kapsaicin, inače osam puta ljući nego crni papar. On zajedno s dihidrokapsaicinom nakon konzumacije čilija izaziva žareći osjećaj u ustima i ždrijelu. Još jedna aktivna tvar ove skupine je homodihidrokapsaicin. Stvara naknadni, ali dugotrajniji paleći osjećaj.

Želi li se u organizam unijeti više antioksidansa (uključujući vitamin C), potrebno je jesti ljuće dozrele crvene plodove. Znanstvenim je istraživanjima potvrđeno da su kapsaicinoidi učinkoviti u snižavanju razine kolesterola u krvi čak i u relativno malim količinama koje se unose prehranom. Također djeluju protiv nekih vrsta bakterija.
Čili sadrži kvercetin, aktivnu tvar koja pozitivno djeluje na imunitet, a čija se količina u plodu povećava njegovim zrenjem. Prisutan je i apigenin, također antioksidans. Neki vjeruju da iako voće i povrće sadrži vitamine poput vitamina C i E, koji pokazuju antioksidativno djelovanje, glavnina antioksidativne aktivnosti voća i povrća potječe od fenolnih tvari. Fenolne komponente hrane nalaze se u slobodnom i vezanom obliku. Slobodne fenolne tvari sprečavaju peroksidaciju masti u organima kao što su mozak i jetra. Ako se fenolne tvari nalaze u vezanom obliku s drugim sastojcima hrane, otporne su na djelovanje enzima želuca i crijeva te dospijevaju u debelo crijevo, gdje pokazuju svoju biološku aktivnost štiteći njegov integritet. Sadržaj fenolnih komponenti u vezanom obliku veći je kod čilija u odnosu na brokulu, grožđe, luk, jabuku i papriku.

Čili paprika i rak  :          

Rak dojke, nažalost, čest je oblik raka u žena. Iako su učinjeni veliki pomaci u njegovu liječenju, uspjeh je uvelike ograničen u uznapredovalim stadijima raka. Štoviše, neki oblici terapije dovode do neželjenih popratnih tegoba kao što su bolesti srca, promjene na živcima, problemi s plodnošću i osteoporoza. Srećom, u svakodnevnim namirnicama postoje tvari snažnog antioksidativnog potencijala koje pomažu prevenciju pa čak i liječenje zloćudnih bolesti. Pokazalo se in vivo i in vitro studijama kako je kapsaicin iz čili paprike učinkovita pomoć u sprečavanju razvoja leukemije, raka prostate, debelog crijeva i želuca. Iznimno je važna spoznaja kako se istodobno čuva integritet zdravih stanica. Jednak učinak pokazuju antioksidansi iz skupine karoteina kojima obiluje čili paprika.

Za zdravlje mozga i jetre :    

Željezo je mineralna tvar važna za normalnu funkciju stanica. Međutim, njegov višak može izazvati oštećenje stanica. Željezo potencira reakcije slobodnih radikala. Nastali spojevi djeluju negativno na integritet bjelančevine i masti koje se nalaze u strukturi staničnih membrana. Nadalje, oštećuju genetski materijal stanica.
Neravnoteža bakra i željeza s jedne te cinka i mangana s druge strane, kada se prvi nalaze u velikom suvišku, može negativno djelovati na zdravlje mozga i jetre. Ona potencira pojavu raka i degenerativnih bolesti mozga kao što su Parkinsonova i Alzheimerova te multipla skleroza. Mozak i živci posebno su osjetljivi na oksidativni stres jer je njegov antioksidativni kapacitet ograničen. Iako mozak čini oko 2% mase tijela čovjeka, metabolički je vrlo aktivan organ. U njemu se odvija čak 20% reakcija dobivanja energije iz glukoze u prisutnosti kisika. Vjeruje se kako se negativno djelovanje viška željeza u stanicama može postići uporabom tvari koje labavo vežu željezo (keliraju ga) sprečavajući na taj način njegovu nepoželjnu aktivnost. Jedno je znanstveno istraživanje pokazalo kako komponente ekstrakta čili paprike imaju sposobnost upravo takvog vezanja željeza koje se u suvišku nalazi u jetri i mozgu. Nadalje, polifenolne tvari uklanjaju slobodne radikale proizvedene metabolizmom stanica, koji inače oštećuju stanične membrane. Ovim djelovanjem polifenoli pomažu sprečavanje intenzivne peroksidacije masti u mozgu i jetri, a time i pojavu različitih oštećenja.

Ulje čilija:               

  Ovakvo aromatizirano i pikantno ulje možete napraviti i sami.

  40 g svježe čili paprike
 120 ml kvalitetnog bademovog ili maslinovog ulja

   Priprema:

1. Sitno izrezati čili papriku, staviti je u staklenku i preliti uljem.
2. Dobro zatvoriti i ostaviti četiri tjedna na toplom mjestu.
3. Potom ulje procijediti i uliti u tamnu bocu. Držati na hladnom i tamnom mjestu.

   Ulje se može koristiti kao dodatak jelima ili za masažu bolnih mjesta.

   Možete se poslužiti i sušenim čili paprikama, ali tada ih ostavite u komadu da ulje ne bi bilo preljuto.